ETIMOLOGIJSKI RJENIK PDF

EUdict European dictionary is a collection of online dictionaries for the languages spoken mostly in Europe. These dictionaries are the result of the work of many authors who worked very hard and finally offered their product free of charge on the internet thus making it easier to all of us to communicate with each other. Some of the dictionaries have only a few thousand words, others have more than , Some of the words may be incorrectly translated or mistyped. Esperanto is only partially translated.

Author:Doumi Mezinris
Country:Somalia
Language:English (Spanish)
Genre:Finance
Published (Last):14 March 2018
Pages:111
PDF File Size:10.84 Mb
ePub File Size:11.90 Mb
ISBN:173-3-52287-169-5
Downloads:13971
Price:Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader:Aramuro



Htio sam da ovaj bude i malen i dubok Ustrojstvo Hrvatskog ctimolokog ne razlikuje se bitno od ustroj- stva drugih takvih djela. Praslavenska kao rekonstruirana ona takva kako se sada pie nikada u svoje vrijeme nije nigdje bila zapisa- na , je zato zvjezdicom, kao i rekonstruirane drugih prajezi- ka i jezika.

Dalje se daju praindoevropska od koje je potekla praslavenska 1 odrazi u drugim indoevropskim jezicima, no ponekad je taj praindoevropski oblik tek onaj je kao. Praslavenske a da nema odraza drugdje. Zatim navodim od koje je potekao indoevropski korijen te korijene ili iz prajezika drugih porodica natporodice, skupa s po nekoliko primjera.

Mogu se primjeri jo dalje i dublje srodnih pa navodim i takve, s korijenima ili iz prajezika srodstveno daljih porodica ili natporodica.

Ako se u nekom od tih prodiranja u dubinu do posudenice iz nekog izvora, onda piem dalje o porijeklu koja je izvor posudenice. Strelice mogu ukazivati na smjer razvoja - A da se dozna u kojem je dana neka ili ime, na je kazalo.

Za one za koje se u etimolokoj literaturi moe i vie pod- jednako uvjerljivih etimologija - navodim ih sve ili, bar neke. Svakako treba naglasiti i to da u moru primjera, iz vremena, svoje mjesto imaju primjeri iz dananjih jezika, iz onih takozvanih velikih i iz onih jezika koji su bar po nazivu poznatiji. U mnogim se usput navode i koje su i na neki drugi povezane s polaznim gnijezdom i!

U su natuknice 1 pripadaju dijakronijskoj tvorbi,.. Gamgreh3ea 1 Vs. Ivanova kad se radi o indoevropskima te Vladi. Dolgopol'skog kad se radi o nostrahckim rekonstrukcijama, a tu su i Sergeja A Starostina, Vitalija V. Uosta- lom, su dane one etimologije koje su toliko da se samo ponavljaju od jednog etimolokog do drugog - to se vre- menske dubine do indoevropskog prajezika.

Sredinom sedamdesetih godina, kad sam bio jo gimnazijalac, rijetko sam uspijevao utoliti i glad za dub- ljim vremenom, za jo starijom Moglo bi se dakle da sam pisao za sebe, i to za sebe u svojoj prolosti. Ali ipak: jasno je da nisam sastavio ovaj zato da bih ga sam. Etimoloki su nici dio kulture. Tako zanimanje za ovaj i za takve i knjige posredno govoriti i o tome koliko je naem stalo do toga dijela hrvatske kulture.

Etimoloki nije pa se ni on, naravno, ne redom od prema kraju, nego se na poseban mree mogu biti ili U mnosim se na neke druge, u drugima na i tako dalje. Clanci koji bi se bez nekog drugog nisu mnogobrojni. Ako pak u nekom i nema uputnice na neki drugi, to ne da se te iste spomenute u prvom ne mogu i negdje drugdje u u nekom drugom Zato je dobro i zgodno sluiti se kazalom: u njemu su navedene sve one hrvatskoga jezika i ire cjeline koje se u spominju, i tamo pie gdje se one spominju istaknutim su slovima napisane one koje su gesla je zapravo malen: ova se knjiga moe smatrati tek na- crtom za neki hrvatski etimoloki Sigurno se svakome dogo- diti da ne neku koja ga zanima.

Za takav traenje dalje: Etimologijski hrvatskoga ili srpskoga jezika velikog hrvatskog jezikoslovca Petra Skoka izdan je dosad dvaput i dostupan je i u mnogih hrvatskih knjinica, i u onima koje prvo izdanje bogata Skokova nisu imale. Velika je vjerojatnost da se traena u Skokovu uspije A ako pak je traena ili po- treba zaviriti naprimjer u stranih Bratoljuba Ovaj Hrvatski etimoloki nastajao je dosta dugo.

Prvi njegov oblik bio je pisan od sredine osamdeset este godine do sredine osamdeset devete, kada je rukopis predan prvom no taj je odustao od ob- 8 javljivanja ove knjige. Drugi je odustao zbog rata.

Pisanje takvih i drugih lijep je posao bez kraja i konca. Hnratski etimoloki tu je i zato to bi mi bilo drago da to vie ljudi uvidi kakva je ljepota i u pretpovijesti U godinama rada na mnogo mi je poticaj prijatelja, ko- lega, znanaca i neznanaca, iako sam radio sam, bez nekih savjetovanja s ljudima s kojima bi sigurno bilo dobro savjetovati se. No kao to rekoh: elim da to prije uzmognu Dio je imao prilike vidjeti dijelove jedna je manja uklopljena u moju knjigu Porijeklo imena Hrvat, koja je zapravo na koncu nastala od prvotna oblika Hrlfat ovoga i od objavljena u Jeziku.

Neki su pak mogli, od prosinca devedeset druge, i dijelove iz one dijelove koji su bili ukloplj eni u male priloge Jezik u prometu u radijskim emisijama Glas do daske na II. Svima koji su mi pomogli raznim savjetima, dopunama, pitanjima i podrkom - vie sam nego zahvalan.

Nemajte straha, draga i dragi od zapletanja u mreu putujte od do te mree i podajte se svojim mislima koje sigurno iskati skrovita mjesta za skokove na druge mree i jezici se pobrkati.

Divimo se kuli babilonskoj! Alemko Gluhak mijena Jezik se s vremenom postepeno mijenja, iz pokoljenja u pokoljenje. To svi mi vidimo i na vlastitu jeziku: nekome se i jezik pisaca od prije dva-tri starinskim. Mogu se mijenjati. Neki se jezik moe pojaviti sa svojim govornicima na dotad nenaseljenu ili moe zamijeniti jezik. Ako dijelovi zajednice imaju intenz1vruJe dodire, njihov je jezik jcdinstveniji, njegovi dijelovi prema ne- kom obliJ Naravno, 1 JCZ1k svakoga po jedinoga govornika moe imati svoje.

Zbog toga, i zbog drugih nekih razloga, ruje protur Jecno govortt1 o Jezi- cima kao o dijelovima jezika. U lingvistici nije.. S vremenom u jeziJ Jezik se mijenja iznutra s vremenom u jeziku nastaju promjene koje iz tog istog jezika i izvana promjene pod manjim utjecajem drugog jezika pa sve do ekstremnog kad jedan jezik bude zamijenjen drugim. Danas se, naravno, ne gleda tako usko.

Etimologiju dakle zanima porijeklo neke odnos te prema drugima: prema drugim iz istog jezika i prema drugim iz drugih jezika. Za s drugog jezika ustanovljuju se na- primjer glasovni zakoni - slaganja glasova dvaju ili vie jezika u istim u- vjetima.

Kao to u svakom jeziku ima elemenata za koje se moe da su sta- rinski ili novi, moderni - tako se i rekonstrukcijom prajezika dobiva tek jed- na slika jednog stanja u prolosti. Rekonstrukcijom se dobije uvid u dio stanja nekog starijeg jezika, koji nije sa- ni Rekonstrukcija prajezika zapravo jezika treba dati to je vie vjerojatnu sliku tog starijeg vremena.

Rekonstruirane i oblici zapisi su to je bilo to je takvo vje- rojatno postojalo. Jezik se mijenja u vremenu - to je vrijeme u kojem se mije- njaju jezici. Glasovni zakoni i analogija Glasovni zakon jest fonetska promjena, mijenja se fonem u svim istim poloajima ili u gotovo svima. Na istome mjestu neke u raznim jezi- cima budu fonemi po nekim pravilima. Naprimjer, staroslavenskom berQ hrv.

Na tom se mjestu rekonstruira fonem koji se u indoevropskoj rekonstrukciji pie kao bh to ne da je izgovor bio upravo takav. U naem su jeziku nestale stare osnove na u - te deklinacije prele su u osnove na o psi.

Analogija je zapravo u jeziku Analogije se uvijek mogu ima unutranjih npr. Kod nastale je po od umjesto kon-, kon "kraj" konac, iskon pa se onda u kon pojavljuje kraj kod njega, kraj njega. Samo od takva je oblika umjesto ot zbog nad, pod, pred itd. Ukrtanje Od dviju istih ili bliskih nastaje Naprimjer, smatra se da je oblik nastao ukrtanjem usp. Jako se glagol bitisati u "postojati" jer je doveden u vezu s glagolom b1t1 1 tako prvo u hrvatskom jeziku, a onda se to novo proirilo i druga- mo iako je zapravo njegovo sasvim suprotno: je iz turskog bitmek ne biti vie".

Sastav hrvatskog Svakako je zanimljivo znati i porijeklo naeg jezika, porijeklo pojedinih. Osnovni je sloj rJecmka hrvatskog Jezika 1 stre Cjeltne potekao 1z pra- slavenskog jezika.

To svaki ovog jer tako i gesala upravo je praslavensko - Kojeg su pra- slavenske Ima ih od praindoevropskog Jeztka, a neke su iz susjednih indoevropskih i ncindoevropskih jezika. I tako dalje - zapravo, i tako dublje u vrijeme Kao i prije, u jezik ulaze i posudenice - za one pojmove kojt su posve novi ili se odnose na neto to je dijelom novo.

U novoj domovini u jezik od kojeg je potekao na dananji jezik preuzeto i neto iz kasnolatinskog jezika ili iz romanskih jezika na tom tlu. Sta- riji su romanizmi uli u na jezik u vremenu VI-XV. Naprimjer, iz dalmatskog su mnogi pomorski i drugi izrazi. Neka se predodba o sastavu hrvatskog moe dobiti upravo ovog malog etimolokog identitet U ovom uvodu u etimoloki dano je veoma mnogo podata- ka o r3Znim jezicima - o hrvatskom, o iroj c::jelini skog jezika, o slavenskima, o indoevropskima 1 o drugima..

SVtm se ttm pregledima razine na. Kako se neki jezik moe identificirati, prepoznah, kao Po- stoji vie jezika: identiteta. Opisni ili tipoloki identitet jezika je jezika kao ko- munikacijskog sustava.

Tako se mogu razlikovati hrvatski kajkavski knJtzevm jezik s XIX. Rodoslovni ili genetski identitet Je povtjescu 1 pretpovtJescu jezika. Jezik sadanjosti uvijek ima temelj u prolosti. Bliskost dvaju jezika ili vie njih odrcdena je i ako Jez. Pojednostavnjeno se srodnost Jezika moze pnkazatt rodoslovrum stablom, no to nije jedini prikazivanja. Svatko tko hrvatski, slovenski, poljski 1 ukraJmski jezik 1h neke tekstove na njima - razumije da su Jezici se i na prvi pogled dojam da se radi 1 o.

Hrvatskom je jeziku slovenski blii nego poljski ih ukraJmski: i poljski su blii. Dalje se zamilja da se, na- primjer, junoslavenski prajezik raziao na zapadni i junoslavenski prajezik.

Vrijednosni identitet jezika je odnosom, opredjeljenjem i osje- neke zajednice prema tom jeziku, to moe vati i onoga to govornici jezika kao vrijednosti svo- jeg jezika s onim to ti govornici smatraju vrijednostima drugog jezika.

Svoj se jezik voli, potuje i njeguje. U dijelu o mijeni je dio primjera i opisa prcuzct iz raz- nih djela dostupnih i hrvatskom Neka od njih jesu Simeon , , U nekih pojmova u vezi s genetskim poloajem hrvatskog je- zika pomogao mi je akad. Dalibor koji mi je skrenuo panju na naziv sredinji junoslavenski dijasistem. U nekih dijelova teksta o hrvatskom jeziku pomogao mi je a.

Stjepan lndoevropski jezici Pregled indoevropskih jezika lndoarijski jezici Stari indoarijski jezici Stari indoarijski jezici jesu vedski i sanskrtski, i oni se skupa na- zivaju staroindijskim jezikom Vedski je jezik jezik brahmanskog kultnog rituala. Najsta- rija je Rgveda, Veda pjesama, liturgijski zbornik himni. Rgveda je napisana na dijalektu sa sjeverozapada Indije, iz Pandaba, a ostali su zbornici nastali u i juno od Pendaba.

Brahmane su prozni tekstovi na- stali u VlII-Vl. Sutre su na vedskom, iz Vl-IV. Sanskrt je knjievni jezik; naziv saI! JSlqfalJ pravi- lan". To je jezik indijske knjievnosti i kulture.

Pal ini. Procvat knjiev- i druge literature na sanskrtu bio je u vremenu V-XII. Moe se da je sanskrt u Indiji po svom poloaju latinskom jeziku u srednjovjekovnoj Evropi. Srednji indoarijski jezici Srednjoindijski su jezici jezik pali i razni prakrti; iz vremena su od sre- dine I.

LOS DEMASIADOS LIBROS GABRIEL ZAID PDF

Etimologijski rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika

.

ESSENTIAL COMPUTER MATHEMATICS SEYMOUR LIPSCHUTZ PDF

Alemko Gluhak - Hrvatski etimološki rječnik

.

AR-RAHEEQ AL - MAKHTUM IN URDU PDF

.

DSC LCD4501 PDF

.

Related Articles